L-Glutathione 500 mg

Ako ste se zapitali postoji li tvar koja je od vitalne važnosti za zdravlje stanica, koja je prirodni dio staničnog metabolizma i može poslužiti kao lijek u ozbiljnim oštećenjima staničnih funkcija – posebno moždanih stanica – a nije dio tretmana konvencionalne medicine, unatoč publiciranim znanstvenim radovima koji sve to potvrđuju, odgovor je potvrdan – ona postoji.
Naravno, ako ste se dovoljno potrudili da dođete do te vrste informacija. Tvar o kojoj je riječ naziva se glutation: radi se o glavnom antioksidansu ne samo u ljudskom tijelu, već u svim biološkim organizmima izloženima oksidativnom stresu i toksinima, kako životinjama tako i biljkama

L-glutation djeluje antioksidativno štiteći stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala, a ujedno sudjeluje u sintezi DNA.Neke od glavnih uloga su mu jačanje imuniteta, održavanje hormonalne ravnoteže, detoksikacija organizma te izgradnja proteina i održavanje mišićne mase.L-glutation je tripeptid kojeg čine 3 aminokiseline: cistein, glicin i glutaminska kiselina.Postoji u 2 oblika – oksidiranom i reduciranom (koji ulazi u sastav 90% zdravih tkiva i stanica).Razina glutationa u organizmu opada osobito nakon 40. godine života, utjecajem bolesti i stresa te pojačanim fizičkim naporima i stoga se preporuča unositi ga dodatno.Novija istraživanja su pokazala da l-glutation olakšava tegobe kod Parkinsonove i Alzheimerove bolesti jer usporava propadanje moždanih stanica.

Osnovne činjenice o glutationu

Po svom hemijskom sastavu glutation je tripeptid, tj. kemijski spoj koji se sasto­ji od tri amino-kiseline. Kemijski naziv mu je γ-L-glutamil-L-cisteinilglicin, a njegova kemijska formula je C10H17N3O6S . Široko je rasprostranjen u biosferi našeg planeta, u prirodi.

Ima važnu ulogu u staničnom disanju kako kod sisavaca tako i kod biljaka i štiti crvena krvna tjelešca (eritrocite) od vodikovog pero­ksida koji je otrovni nusprodukt mnogih metaboličkih reakcija.Za potrebe istraživa­nja, kao dodatak hrani ili za medicinske svrhe izolira ga se iz kvasca i tkiva kao što su mišići i jetra. Glutation je jedan od najvažnijih organ­skih spojeva koji sadrže sumpor. Ami­no-kiseline koje ulaze u njegov sastav su cistein, glicin i glutamička kiselina. Glutation ima udio u mnogim staničnim bi­okemijskim procesima. Da bi tijelo funkcioniralo normalno, potreban mu je postojani izvor gluta­tiona. Iako se glutation može stvarati u svim stanicama ljudskog tijela, najbitnija je sinteza glutationa u jetri.

Uloga glutationa u organizmu

Glutation ima udio u mnogim staničnim biokemijskim procesima. Da bi tijelo funkcioniralo normalno, potreban mu je postojani izvor glutationa. Prvenstveno, GSH efikasno čisti slobodne radikale i druge reaktivne kisikove spojeve izravno, te neizravno putem enzimskih reakcija. Istraživanja iz 2003. su pokazala da GSH sprječava infekciju virusom gripe. GSH/GSSG je najvažniji redox par u organi­zmu, ključni je antioksidans, važan je u metabolizmu hranjivih tvari i u regulira­nju puteva bitnih za homeostazu čitavog tijela. Manjak glutationa doprinosi oksi­dativnom stresu što može imati ključnu ulogu u procesu starenja i pojavi mno­gih bolesti.

Posebno je velika važnost gluta­tiona u prevenciji neurodegenerativnih bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Glutation je važan u procesima detoksifikacije štetnih nu­sprodukata metabolizma, reguliranju staničnih procesa, sintezi i popravljanju DNK, sintezi proteina, rastu stanica i odgovoru imu­nološkog sustava.

Zapravo, tri ključne funkcije su mu:

1. glavni je antioksidans u tijelu kojega proizvode same stanice; bez glu­tationa antioksidansi kao što su vitamin C i vitamin E ne bi mogli odgovarajuće vršiti svoju zadaću u tijelu; u toj funkciji podjednako je važan kako kod ljudi tako i kod životinja i biljaka

2. podiže imunološki sustav organizma

3. glavni je čistač organizma od otrova

Starenje i manjak glutationa

Dakle, poboljšanje stanja GSH-a u organizmu ključna je kompo­nenta u prevenciji i usporavanju procesa starenja. Ljudi s nasljednim manjkom enzima za sintezu glutationa pokazuju pomanjkanje GSH-a, s hemolitičkom anemijom, spinocerebralnom degene­racijom, perifernom neuropatijom, mi­opatijom i aminoacidurijom. U četvrtoj dekadi njihovog života često se pojave ozbiljne neurološke komplikacije. Niska ra­zina GSH u eritrocitima manifestira se u jednom obliku nasljedne leukemije. Niska razina GSH u stanicama povećava rizik i od bolesti koje se javljaju uslijed slabljenja imunološkog sustava kao što je HIV. Ustanovljena je i veza između manjka GSH i niza plućnih bolesti, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, neonatalno oštećenje pluća, akutni re­spiratorni distresni sindrom i astmu. Razne neurodegenerativne bolesti i po­remećaji povezani su s abnormalno ni­skom razinom GSH-a u organizmu. Kod oboljelih od Alz­heimerove bolesti opaženo je smanjenje razine GSH-a u limfoblastima, dok je kod Parkinsonove bolesti supstancija nigra jako osiromašena GSH-om.

Prag osiromašenja GSH ispod kojeg stanica obično umire iznosi 70-80 %. Mitohon­driji su u tom pogledu posebice ranjivi. Zakazivanje mitohondrija pokazalo se ključnim uzrokom Parkinsonove bolesti. Klinička ispitivanja su pokazala da sma­njenje glutationa u mitohondrijima do­vodi do smrti stanica. Niske razine glu­tationa u tijelu vezane su uz disfunkciju jetre i imunološkog sustava, bolesti srca i prerano starenje. Normalne razine GSH-a u ljudskom tki­vu kreću se u rasponu između 0.1 i 10 milimola (mM). Najveća koncentracija je u jetri, do 10 mM, te u slezeni, bubre­zima, lećama, eritrocitima i leukocitima. Koncentracije u krvnoj plazmi su oko 4-5 mikromola.

Činitelji oksidativnog stresa koji mogu osiromašiti GSH su:

• UV zračenje i druga (ionizirajuća) zra­čenja
• virusne infekcije
• otrovi iz okoli­ša
• kemikalije iz kućanstva
• teški metali

Razina mu se smanjuje i kod kirurških zahvata, upala, opekotina, septičkog šoka, kod manjka prekursora za GSH i enzimskih kofaktora u hrani.

Parkinsonova bolest i glutation

Jedan od poznatih mehanizama propa­danja neurona je oštećenje slobodnim radikalima ili molekulama koje nastaju oksidacijom neurotransmitera dopamina. Stanice supstancije nigre koriste do­pamin za komuniciranje sa stanicama u dru­gom području mozga, takozvanom stri­atumu. Kad su stanice supstancije nigre izgu­bljene, razina njihovog dopamina pada, što rezultira padom dopamina u striatu­mu. Tipični simptomi Parkinsonove bolesti – slabljenje motoričkih funkcija u vidu ukočenosti mišića, trzavih pokreta, ri­tmičkog tremora kod mirovanja – re­zultat su niske razine striatalnog dopa­mina. Najvažniji ˝čistač˝ slobodnih radikala u stanicama supstancije nigre je glutation.

Tretmani glutationom značajno uklanjaju simptome Par­kinsonove bolesti, uključujući poteškoće s ukočenošću, hodanjem, pokretima, koordinacijom i govorom. Opaženo je znatno smanjenje tremora kao i pad de­presije.